Dvanaest grčkih pisaca uveličaće svojim prisustvom 54. međunarodni beogradski sajam knjiga.
Reč je o piscima čije su knjige objavljene na srpskom tokom 2009, kao i o nagrađenim piscima (Nasos Vajenas, Nagrada "Branko Radičević", 2008), ali i kandidatima za nagradu Balkanika (Takis Teodoropulos, 2007. i Elena Huzuri, 2006.).
Osim toga, spisateljica i ilustratorka Vaso Psaraki (bila je grčki kandidat za nagradu Andersen 2006.) svakodnevno će držati crtačke radionice za najmlađe posetioce sajma, a biće tu i performansi i pričaonica grčkih priča.
www.ekebi.gr

Tanasis Valtinos
Biografija
Tanasis Valtinos (1932), akademik, književnik, scenarista i prevodilac.
Rođen je u Arkadiji, a školovao se u Sparti, Gitiju i Tripoliju. Od 1950. godine živi u Atini.
Studirao je film i napisao mnoge scenarije za film. Posle 1974. godine povremeno je živeo u Engleskoj, zapadnom Berlinu i SAD, kao gostujući profesor mnogih univerziteta i kulturnih institucija.
Napisao je mnoge scenarije za film, a 1984. godine osvojio je nagradu za scenario za film Tea Angelopulosa "Put ka Kiteru". Preveo je Euripidove "Trojanke" i Eshilovu "Orestiju", tragedije koje su igrane u teatru "Tehnis" čuvenog Karlosa Kuna.
Član je Evropske akademije nauka i umetnosti, Atinske Akademije, Grčkog udruženja dramskih pisaca i predsednik je Udruženja književnika Grčke.
Hristos Janaras
Šest njegovih knjiga je prevedeno na srpski jezik, od kojih je 2009. objavljena knjiga Ličnost i eros (Beseda, Novi Sad)
Biografija
Hristos Janaras, rođen je u Atini, teolog i filozof, profesor filozofije i političke diplomatije na atinskom Pandion Univerzitetu, na katedri za međunarodne i evropske studije.
Predavao je kao gostujući profesor na univerzitetima u Parizu, Ženevi, Lozani, Retimnu na Kritu, a počasni je profesor i Univerziteta u Beogradu.
Uz to, aktivno utiče na javni život pišući kao redovni kolumnista o društvenim i političkim aktuelnostima.

Takis Teodoropulos
Njegova knjiga Leva ruka Afrodite bila je kandidat za nagradu Balkanika 2007.
Biografija
Prozni pisac Takis Teodoropulos (1954) rođen je u Atini.
Studirao je francuski jezik i književnost, teatrologiju i antropologiju u Parizu (u periodu1973 – 1980). Dugi niz godina radio je kao novinar, kao urednik književnog dodatka novine "Mesimvrini" (tokom perioda 1981 – 1983) i nadalje kao saradnik novine "Ta Nea".
Bio je prvi direktor redakcije časopisa za kulturu "To Tetarto" koji je izdavao Manos Hadžidakis. Od 1996. radi u izdavaštvu.

Nasos Vajenas
Dobitnik je nagrade "Branko Radičević" (Brankovo Kolo, 2008)
Biografija
Nasos Vajenas (1945) rođen je u Drami, gde je završio osnovnu i prva tri razreda srednje škole, da bi se 1960. preselio i nastanio u Atini.
Studirao je filologiju na univerzitetima u Atini (1963 – 1968), Rimu (1970 – 1972), Eseksu (1972 – 1973) i Kembridžu, gde je u periodu od 1974. do 1978. napisao doktorsku disertaciju na temu poezije i poetike Jorgosa Seferisa.
Od 1980. do 1991. je predavao novogrčku filologiju na Univerzitetu na Kritu, a od 1992. predaje teoriju književnosti i književnu kritiku na Univerzitetu u Atini.
Objavljivao je poeziju, studije i eseje o književnim i književno-kritičkim temama, što ga danas i čini jednim od najznačajnijih grčkih kritičara. Pored toga, redovni je kolumnista grčkih dnevnih novina.

Dimitris Nolas
Njegova knjiga Od slike do slike je u štampi i biće objavljena na srpskom jeziku u oktobru 2009.
Biografija
Dimitris Nolas (1940) rođen je u Adriani kraj Drame. Roditelji su mu Epirci.
Studirao je u Atini, u Frankfurtu pravo i sociologiju, a u Briselu je studirao film.
Napisao je i režirao radio emisije za decu, a za državnu televiziju informativne emisije.
Predavao je tehniku scenarija na katedri za komunikacije Pandion Univerziteta, a tokom osamdesetih godina sarađivao je na pisanju scenarija filmskih i TV produkcija s grčkim rediteljima: Hadžisom, Panajotopulosom, Angelopulosom Smaragdisom, Lambrinosom i Vulgarisom.
Živi i radi u Atini.
Bio je predsednik upravnog odbora Nacionalnog centra za knjigu Grčke (EKEBI) od 2004. do 2007.

Kostas Asimakopulos
Izdanje njegove knjige Ljubav na Krfu će biti obnovljeno na srpskom jeziku tokom 2009. (Prosveta, Beograd)
Biografija
Kostas Asimakopulos je rođen na ostrvu Lesbosu 1934.
Reditelj, prozni i pozorišni pisac, završio je političke nauke na Pandion Univerzitetu.
Režirao je mnoge poznate filmove (npr. "Porodica Horafa"), ali i TV serije.
Vredno je pomena da je njegov pozorišni komad Eleni Altamura bio uzastopno dve godine na repertoaru rumunskog Narodnog Pozorišta i to na velikoj sceni.

Elena Huzuri
Njena knjiga Mračni Vardar bila je kandidat za nagradu Balkanika 2006 (Narodna Knjiga, Beograd).
Biografija
Elena Huzuri rođena je u Solunu, a odrasla u Atini gde i živi.
Piše od rane mladosti objavljujući pesme u časopisu "Lotos". Svoju prvu zbirku pesama pod naslovom Lice i ono Drugo objavila je 1981. godine.
Iste godine počinje da objavljuje i književno-kritičke tekstove po atinskim novinama i književnim časopisima. Istovremeno radi kao novinar u atinskoj dnevnoj štampi i periodici pišući o kulturnim temama, a kasnije isključivo o knjizi.
Od 1989. radi prezentacije knjiga, uglavnom na radiju, a povremeno i na državnoj televiziji. Od 1992. do 1996. radi kao direktor strane književnosti IK "Patakis", a od 1996. do 2000. kao urednik raznih izdavačkih kuća. U periodu 2000 - 2001 saradnik je Nacionalnog Centra za knjigu Grčke (EKEBI).
Član je Udruženja književnika od 1990, čiji je generalni sekretar u periodu 1992 - 1994. i član upravnog odbora (2001 - 2003). Objavila je šest zbirki poezije, dve studije, biografski esej, antologiju, kritičke beleške o poeziji, knjigu za decu i jedan roman.
Njene pripovetke su uvršćene u kolektivna izdanja.

Marija Laina
Njene zbirke Ružični strah i Ovde objavljene su na srpskom tokom 2009. (Niški kulturni centar, Niš)
Biografija
Marija Laina (1947) rođena je u Patri.
Studirala je pravo na Univerzitetu u Atini.
Radila je kao tekstopisac, prevodilac i urednica izdanja, ali i kao tekstopisac televizijskih emisija i filmova.
Bila je producent, urednik i voditelj grčkog radija u okviru programa posvećenih umetnosti i književnosti.
Dugi niz godina predavala je grčki jezik i književnost po američkim koledžima.
Njene pesme su prevedene na engleski, francuski, španski, nemački, švedski, finski, bugarski, hebrejski i druge jezike.

Dimitris Mingas
Njegova knjiga Telemahova Odiseja objavljena je na srpskom 2009. (Geopoetika, Beograd)
Biografija
Pesnik i prozni pisac Dimitris Mingas (1951). od 1995. živi i radi u Solunu kao profesor u srednjem obrazovanju.
Svoje prve pesme objavio je 1991. godine u časopisu "Endefktirio".
Njegove pripovetke su prevedene na engleski, francuski i kineski. U avgustu 2007. španski INSTITUT DEL CINEMA CATALÀ, S.A. kupio je prava za adaptaciju njegovog romanа Samo smo se igrali! u scenario.
Pesme i prozna dela su mu objavljivana po raznim grčkim, ali i stranim časopisima.
Njegove pripovetke su objavljene po dnevnim novinama: Elefterotipia, Katimerini, Makedonia, To Vima, Avgi, Agelioforos.

Nikos Panajotopulos
Njegova knjiga Gen sumnje je u štampi i biće objavljena na srpskom tokom 2009. (Oktoih, Podgorica)
Biografija
Nikos Panajotopulos (1963) rođen je u Atini.
Završio je tehnološki fakultet i istovremeno se bavio pozorištem.
U periodu 1989 – 1992. radio je kao umetnički urednik po novinama, časopisima i televiziji.
Od tada se profesionalno bavi pisanjem scenarija za televiziju, a od 1995. se bavi gotovo isključivo filmom.
Napisao je veliki broj scenarija za dugometražne filmove. Filmom "Odsutni" (u režiji Nikosa Gramatikosa), osvojio je nagradu za scenario na 37. filmskom festivalu u Solunu 1996.
Mnoge njegove pesme i pripovetke su nagrađene. Njegova zbirka pripovetki Krivica materije dobila je Nagradu "Marije Rali" za debitante, a roman Hageografija uvršćen je u uži izbor Nacionalne nagrade za roman 2003.

Aleksis Stamatis
Njegova knjiga Bar Flober je u štampi i biće objavljena na srpskom tokom 2009. (Arhipelag, Beograd)
Biografija
Aleksis Stamatis (1960) rođen je u Atini.
Završio je arhitekturu na atinskom Politehničkom Univerzitetu, a postdiplomske studije arhitekture i filma u Londonu.
Objavio je sedam romana. Njegov prvi roman Sedmi slon (Kedros, 1998.) objavljen je u Velikoj Britaniji i Bangladešu.
Roman Bar Flober (Kedros, 2000) objavljen je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Rusiji i Španiji.
Objavio je šest zbirki poezije. Njegov šesti roman Američka fuga objavila je u Americi IK Etruscan Press, koja je sa ovim izdanjem osvojila međunarodnu nagradu za književnost National Edowment for the Arts.
Druga zbirka pesama Arhitektura enterijera osvojila je 1994. nagradu za poeziju "Nićifor Vretakos" opštine Atine.
Pesme su mu prevedene i objavljene u Velikoj Britaniji. Više puta je predstavljao Grčku po međunarodnim književnim skupovima.
Spoljni je saradnik dnevnih novina "Etnos" i raznih časopisa u kojima piše o umetnosti i kulturi.

Hara Janakopulu
Njena knjiga Bljak! objavljena je na srpskom 2009. (Kreativni centar, Beograd)
Biografija
Hara Janakopulu (1972) rođena u Atini.
Prevela je mnoge knjige i napisala romane za tinejdžere kao što su: Leta, Priča jedne priče, Ostrvo koje putuje i Bljak!, kao i Igra s klavirom i Samoća preko puta.
Vaso Psaraki
Crtačka radionica
Biografija
Vaso Psaraki (1945) je slikarka, ilustratorka i spisateljica knjiga za decu, koja rođena je u Atini.
Završila je studije na Vakalo Otvorenoj akademiji lepih umetnosti. U periodu 1966 – 1974 bavila se grafičkim dizajnom u okviru fabrike Pavlidis - jedne od najvećih i najstarijih fabrika čokolade u Grčkoj, dizajnirajući mnoštvo ambalaže proizvoda namenjenih uglavnom deci. Jedna od tih ambalaža (za čokoladu Lakta) još uvek je u upotrebi, nakon 33 godine.
Od 1978. posvetila se ilustrovanju knjiga za decu. Organizovala je lične izložbe po Grčkoj, Kipru, Finskoj, Belorusiji, a učestvovala je i u mnogim grupnim izložbama u Grčkoj i u inostranstvu (Nemačka, Italija, Španija, Francuska, Čehoslovačka, Jugoslavija, Japan, Iran, Portugalija, Engleska, Švajcarska, Belgija).
Član je Udruženja likovnih umetnika Grčke i Kruga Grčke knjige za decu. Godine 1997. kreirala je kostime, scenu i konstrukcije za 14 TV epizoda pod naslovom: "Priče – dođite u čaroliju knjige", u produkciji Nacionalnog centra za knjigu Grčke i Ministarstva kulture Grčke, u okviru kampanje za promovisanje čitanja.
Dobitnica je mnoštva nagrada, a bila je kandidat za Andersenovu nagradu 2006, dok je ove godine kandidat za nagradu Astrid Lindgren Memorial Award.
|